Pretilost: kako je ljepota renesanse postala prijetnja zdravlju

Što vam prvo padne na pamet kad čujete riječi višak kilograma ili pretilost? Možda zamislite današnje vitke žene koje se opterećuju dijetama, ili vam se pak u glavi pojave ideali prošlih vremena, kada su obline bile znak ljepote.

U to su vrijeme žene s oblinama bile simbol zdravlja, blagostanja, pa čak i plodnosti. No s vremenom se naše shvaćanje toga što znači imati zdravo tijelo promijenilo. Zato sam odlučila započeti ovaj članak s malim istraživanjem o tome kako su se tijekom stoljeća mijenjali standardi ženske ljepote i zdravlja — i kako smo došli do zaključka da je pretilost opasna.

Malo povijesti

U mnogim kulturama, poput starog Egipta i Grčke, pretilost je simbolizirala obilje i zdravlje. U umjetnosti tog razdoblja mogu se pronaći prikazi zaobljenih oblika koji su se povezivali s plodnošću i blagostanjem.

U Europi se punija građa smatrala znakom bogatstva, jer su si samo imućni ljudi mogli priuštiti da jedu koliko žele. To je posebno vidljivo u djelima renesansnih umjetnika, gdje je ženska figura s oblinama simbolizirala ljepotu, zdravlje i bogatstvo.

Promjena stava prema pretilosti započela je u doba industrijalizacije i razvoja medicine krajem 19. stoljeća. Tada su se pojavili prvi dokazi o negativnom utjecaju pretilosti na zdravlje, ali društvo još nije bilo spremno prihvatiti te šokantne vijesti, pa su se promjene događale polako.

Tek u 20. stoljeću, s dolaskom masovne kulture i utjecajem medija, vitkost je počela smatrati idealom ljepote, posebno u zapadnim zemljama. Puna figura postupno je počela doživljavati kao nešto nepoželjno, s naglaskom na „zdrav“ način života.

Suvremeni stav prema pretilosti

U današnje vrijeme barem jedna od tri žene želi izgledati poput slike koju danas nameću internet i televizija. Ali je li to sigurno?! Više od 30 % žena koje se pridržavaju strogih dijeta doživi negativne posljedice po zdravlje – poput iscrpljenosti, nedostatka važnih hranjivih tvari i hormonskih poremećaja.

Iskreno, obradovala sam se kada su zvijezde poput Beyoncé, Nicki Minaj i Cardi B izazvale moderne poglede na tjelesnu težinu i ponudile nove standarde ženske ljepote. Kao nutricionistica mogu sa sigurnošću reći da preniska tjelesna težina nosi jednaku opasnost kao i pretilost.

Pa gdje je ta granica između ljepote i zdravlja koju svaka žena želi pronaći? To je složeno pitanje – s jedne strane želimo odgovarati određenim estetskim standardima, a s druge ne bismo to trebale činiti po cijenu vlastitog života. Odgovor možemo pronaći u razumijevanju pojma „Zdrava tjelesna težina“.

Tjelesna težina: definicija i klasifikacija

Za određivanje je li tjelesna težina zdrava, najčešće se koristi indeks tjelesne mase (ITM). ITM se izračunava kao omjer tjelesne težine i visine – tjelesna težina u kilogramima dijeli se s kvadratom visine u metrima.

Formula za izračun ITM-a:

ІITM = tjelesna težina (kg) / visina² (m²)

Na primjer, ako osoba ima 80 kg i visoka je 1,7 m, njezin ITM može se izračunati ovako: ITM = 80 / (1,7 × 1,7) = 27,68

Za daljnju procjenu koristit ćemo tablicu koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO):

Dakle, imamo tri – točnije, četiri kategorije ITM-a: pothranjenost, zdrava tjelesna težina, prekomjerna tjelesna težina i pretilost. Pretilost se dalje dijeli na tri stupnja. Detaljniju analizu započet ćemo s prekomjernom tjelesnom težinom.

Prekomjerna težina

Kako biste utvrdili imate li doista prekomjernu tjelesnu težinu, sam indeks tjelesne mase nije dovoljan.

Tablica iznad je prvi alat za određivanje je li tjelesna težina zdrava, ali nije jedini. Za točniju analizu treba uzeti u obzir tjelesnu građu i postotak masnoće u tijelu.

Osobe s gušćom koštanom građom mogu imati ITM koji ukazuje na prekomjernu tjelesnu težinu, iako im je udio masnoće u tijelu vrlo nizak. To se također odnosi na sportaše – zbog veće mišićne mase njihov ITM može biti povišen, a da pritom ne odražava stvarno zdravstveno stanje.

Drage žene, ako je vaš ITM unutar granica 18,5 – 25, pa čak i ako je malo viši i doseže vrijednost od 26, nema potrebe iscrpljivati se dijetama. Živite i uživajte u životu, čak i ako mislite da ne odgovarate društvenim idealima ljepote. Naučite prihvatiti sebe takvima kakve jeste.

Ako ITM prelazi 26

U slučaju kada ITM prelazi 26, govorimo o prekomjernoj tjelesnoj težini. Iako višak kilograma nije bolest, to je stanje koje može dovesti do pretilosti. Ako smo ranije rekli da osobe s ITM-om 26 mogu imati zdravu težinu, postoje i situacije u kojima je suprotno – indeks tjelesne mase je unutar granica 25 – 30, ali je postotak tjelesne masnoće vrlo visok.

ЗTakve se situacije obično javljaju kada je ITM blizu gornje granice zdravog raspona. Ako je ITM viši od 28, svakako treba provjeriti postotak masnoće u tijelu. To se može učiniti pomoću posebnih pametnih vaga koje ima gotovo svaki nutricionist.

Usput rečeno, ako već govorimo o prihvatljivom postotku tjelesne masnoće – kod žena bi se taj pokazatelj trebao kretati između 21 % i 35 %, a kod muškaraca između 8 % i 24 %, ovisno o dobi.

Iako se prekomjerna tjelesna težina službeno ne smatra bolešću, ona može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik i uzrokovati brojne negativne posljedice. Svaki višak kilograma dodatno opterećuje organizam – i to nikada ne prolazi bez traga.

Srce je prisiljeno raditi u pojačanom režimu kako bi opskrbilo krvlju veći volumen tkiva, što povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. Osim toga, zglobovi – posebno koljena – trpe dodatno opterećenje, što može dovesti do njihovog prijevremenog trošenja i razvoja osteoartritisa.

Čak i umjerena prekomjerna tjelesna težina može utjecati na metabolizam i pridonijeti razvoju dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja. Zato je važno ne samo izbjegavati pretilost, već i nastojati održavati optimalnu tjelesnu težinu kako bi se smanjili zdravstveni rizici.

Je li pretilost doista prijetnja

Pretilost je, naizgled, pojava koja je svima jasna – ne donosi ništa dobro. Ipak, u Ukrajini mnoge žene još uvijek ne shvaćaju u potpunosti pravu prijetnju koju ona nosi sa sobom.

Pretilost i prekomjerna tjelesna težina predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni izazov u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2022. godine, 28% odraslih Hrvata ima indeks tjelesne mase (ITM) iznad 30, što se klasificira kao pretilost. Kada se uzmu u obzir i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom (ITM iznad 25), taj udio raste na 58% među muškarcima i 55% među ženama. Posebno zabrinjava činjenica da je među djecom u dobi od 8 do 9 godina čak 35% prekomjerno teško ili pretilo, s većom učestalošću među dječacima, osobito u jadranskoj regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim i ciljanim javnozdravstvenim intervencijama kako bi se suzbio ovaj rastući problem.

Je li pretilost bolest

Definicija pretilosti u Hrvatskoj temelji se na kliničkim smjernicama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te nacionalnim zdravstvenim institucijama. Pretilost se definira kao kronična bolest pri kojoj patološko nakupljanje masnog tkiva u tijelu dovodi do negativnih posljedica za zdravlje.

Da, pretilost je bolest koja se razlikuje od mnogih drugih po tome što utječe na gotovo sve sustave organa u tijelu. Ova kronična bolest ne mijenja samo metaboličke procese, već može dovesti i do brojnih komplikacija u kardiovaskularnom sustavu, dišnim putevima, jetri, mišićno-koštanom sustavu, hormonskom sustavu, pa čak i u živčanom sustavu. Zbog tih širokih posljedica, pretilost značajno povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, određenih vrsta raka i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Želim vam skrenuti pozornost na jednu riječ – kronična. Kroničnima nazivamo bolesti koje traju dugo i koje nije moguće u potpunosti izliječiti. Kada to shvatim, pomalo me uhvati strah, jer mnoge žene koje imaju višak kilograma tješe se mišlju: “Preći ću na dijetu, počet ću vježbati i sve će biti u redu.” No istina je da se bolesti ne liječe samo dijetom ili s nekoliko sati joge.

Pretilost, kao kronična bolest, zahtijeva dugoročan i sveobuhvatan pristup liječenju. To znači promjenu ne samo prehrambenih navika, već i životnog stila u cjelini, kao i stalan nadzor nad tjelesnom težinom. Kod drugog i trećeg stupnja pretilosti moguće je uključiti lijekove, hormonalne terapije pa čak i kirurške zahvate. Dakle, kratkotrajni napori neće riješiti problem. Ovo spoznaja može djelovati teško, ali upravo je prihvaćanje stvarnosti prvi korak prema stvarnim promjenama.

Pretilost: uzroci

Uzroci pretilosti mogu se okvirno podijeliti u dvije glavne kategorije:

Pretilost povezana s genetskim i ranim čimbenicima razvoja:

Ova vrsta pretilosti razvija se još prije rođenja ili u ranom djetinjstvu. Glavni čimbenici koji utječu na razvoj ove vrste pretilosti su:

• Intrauterini utjecaj: ako je majka tijekom trudnoće unosila prekomjernu količinu kalorija, to može promijeniti metabolizam fetusa i učiniti ga sklonijim nakupljanju masnoće kasnije u životu.
• Rano djetinjstvo: nepravilna prehrana u prvim godinama života – poput prekomjernog hranjenja ili ranog uvođenja visokokalorične hrane – može utjecati na razvoj masnog tkiva i regulaciju apetita.
• Epigenetske promjene: te se promjene mogu dogoditi pod utjecajem majčine prehrane i utjecati na ekspresiju gena koji reguliraju metabolizam i apetit.

Pretilost povezana s nezdravim načinom života i prehranom:

Ova vrsta pretilosti razvija se kasnije u životu i često je rezultat nezdravih navika i ponašanja.

• Prekomjeran unos kalorija: konzumacija visokokalorične hrane, slatkiša i brze hrane bez odgovarajuće tjelesne aktivnosti dovodi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva.
• Sjedilački način života: nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od glavnih čimbenika razvoja pretilosti.
• Stres i emocionalno prejedanje: mnogi ljudi koriste hranu kao način suočavanja sa stresom ili emocionalnim problemima, što dovodi do prejedanja.
• Psihološki čimbenici: određeni psihološki poremećaji također mogu utjecati na prehrambeno ponašanje i pridonijeti razvoju pretilosti.

Važnost raspodjele:

Ova raspodjela pomaže bolje razumjeti uzroke nastanka pretilosti i odabrati najučinkovitije metode liječenja i prevencije. Osobe s genetskom predispozicijom ili one koje su bile izložene intrauterinom utjecaju mogu zahtijevati drugačiji pristup liječenju u odnosu na one kod kojih je pretilost rezultat nezdravog načina života.

Takav pristup također naglašava važnost prevencije i održavanja zdravog načina života već u fazi planiranja trudnoće te u prvim godinama djetetova života, kako bi se smanjio rizik od razvoja pretilosti u budućnosti.

Utjecaj pretilosti na zdravlje

Kao što sam već ranije napisala, pretilost ima razoran utjecaj na različite sustave u tijelu:

Kardiovaskularni sustav: povećava se rizik od srčanog udara, moždanog udara i ateroskleroze.

Metabolički poremećaji: pretilost je jedan od glavnih čimbenika razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.типу.

Mišićno-koštani sustav: prekomjerna tjelesna težina uzrokuje preopterećenje zglobova, što može dovesti do osteoartritisa.о перевантаження суглобів, що може викликати остеоартрит.

Hormonalne promjene: kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom dolazi do poremećaja hormonske ravnoteže, što može utjecati na reproduktivnu funkciju i opće stanje organizma.

Psihološko stanje: pretilost je često popraćena depresijom, niskim samopouzdanjem i socijalnom izolacijom.

Pretilost: prevencija

Za izbjegavanje pretilosti važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila.

• Uravnotežena prehrana: važno je da prehrana sadrži sve potrebne makro- i mikronutrijente. Treba izbjegavati namirnice s visokim udjelom šećera i transmasnoća.
• Redovita tjelesna aktivnost: preporučuje se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 150 minuta tjedno. To može biti trčanje, plivanje, trening snage ili joga.
• Kontrola kalorijskog unosa: važno je ne prelaziti svoj dnevni unos kalorija, koji ovisi o razini tjelesne aktivnosti i cilju – mršavljenju ili održavanju tjelesne težine.

Liječenje pretilosti

U liječenju pretilosti primjenjuju se različiti pristupi:

Promjena načina života: najučinkovitiji način borbe protiv pretilosti uključuje promjenu prehrambenih navika i povećanje tjelesne aktivnosti.

Medikamentozna terapija: postoje lijekovi koji pomažu u kontroli apetita ili smanjuju apsorpciju masti, ali se njihova primjena često ograničava zbog nuspojava.

Kirurški zahvat: kod osoba s teškom pretilošću (morbidna pretilost) mogu se primijeniti barijatrijski zahvati koji značajno smanjuju tjelesnu težinu. Međutim, i nakon operacije pacijenti moraju stalno paziti na prehranu i način života.

Zašto je pretilost teško izliječiti?

• Genetski čimbenici: genetika može igrati važnu ulogu u sklonosti osobe debljanju i brzini metabolizma.
• Hormonalne promjene: pri gubitku tjelesne težine organizam često nastoji vratiti prethodnu težinu tako što usporava metabolizam i povećava apetit.
• Psihološki i ponašajni čimbenici: mnoge osobe s pretilošću imaju emocionalne i psihološke probleme povezane s prejedanjem, koje je teško kontrolirati.

Može li se postići potpuno izlječenje?

U većini slučajeva pretilost zahtijeva stalan nadzor tijekom cijelog života. Čak i nakon uspješnog gubitka kilograma, osoba lako može vratiti izgubljenu težinu ako ne održava zdrav način života. Upravo zbog toga pretilost se smatra kroničnom bolešću koja zahtijeva dugoročnu pažnju i liječenje.

Dakle, iako se pretilost može držati pod kontrolom i moguće je postići značajne rezultate u njezinu smanjenju, teško ju je smatrati potpuno izlječivom zbog velike vjerojatnosti ponovne pojave.

Mitovi o pretilosti

Mit 1: Pretilost je isključivo posljedica loše prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti.
Zapravo, pretilost je složena bolest koju mogu uzrokovati različiti čimbenici, uključujući genetiku, metaboličke procese, uzimanje određenih lijekova pa čak i rijetke bolesti. Prehrana i tjelesna aktivnost jesu važni, ali nisu jedini uzroci pretilosti.

Mit 2: Osobe s pretilošću samo trebaju manje jesti i više se kretati.
Ovaj mit zanemaruje složenost pretilosti kao medicinskog problema. Mnoge osobe s prekomjernom tjelesnom težinom mogu imati uravnoteženu prehranu i aktivan način života, ali ipak pate od pretilosti zbog drugih čimbenika poput genetike ili poremećaja metabolizma.

Mit 3: Pretilost nije prava bolest.
Pretilost je priznato medicinsko stanje koje povećava rizik od razvoja mnogih ozbiljnih bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka. Zahtijeva sveobuhvatan pristup liječenju.

Mit 4: Pretilost se može kontrolirati samo strogim dijetama.
Stroge dijete često ne donose dugoročne rezultate. Bolji pristup su zdrave promjene životnog stila koje uključuju uravnoteženu prehranu i tjelesnu aktivnost, a ne ekstremne dijete koje mogu dovesti do nedostatka hranjivih tvari i drugih zdravstvenih problema.

Mit 5: Osobe s pretilošću ne mogu biti zdrave.
To nije uvijek točno. Neke osobe s prekomjernom tjelesnom težinom mogu imati normalne razine kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi. Ipak, čak i u takvim slučajevima, pretilost povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti u budućnosti.

I za kraj

Danas smo saznali da postoji nekoliko kategorija tjelesne težine: pothranjenost, zdrava tjelesna težina, prekomjerna tjelesna težina i pretilost. U davna vremena višak kilograma smatrao se simbolom obilja i zdravlja, ali moderna medicina je pokazala da to nije točno.

Osobe koje pate od pretilosti, bez obzira na spol, trebaju biti svjesne koliko je to opasno za njihovo zdravlje, pa čak i život. A one koje imaju zdravu tjelesnu težinu, čak i ako ne odgovaraju suvremenim idealima ljepote, trebaju cijeniti svoje tijelo i ne iscrpljivati se dijetama.

Važno je znati da je pretilost kronična bolest koju treba nastojati izbjeći. Također, treba imati na umu da majke koje imaju pretilost tijekom trudnoće mogu prenijeti tu sklonost na svoje dijete.

No postoje i dobre vijesti: pretilost se može držati pod kontrolom, a u mnogim slučajevima može biti u dugotrajnoj remisiji.